JEDINO UČINKOVITO LIJEČENJE CELIJAKIJE JE STROGA I DOŽIVOTNA BEZGLUTENSKA PREHRANA!
Najvažniji korak u povijesti celijakije dogodio se kada je 40tih godina prošlog stoljeća nizozemski liječnik W.K. Dicke pokazao da malapsorpciju u celijakiji izaziva određen tip brašna, posebice pšenično i raženo. Nakon toga je uvođenjem bezglutenske prehrane celijakija od po život opasne bolesti postala izlječiva bolest.
I danas se liječenje celijakije provodi strogom doživotnom bezglutenskom prehranom. To znači da je iz prehrane potrebno izostaviti pšenicu, raž i ječam i sve proizvode koje ih sadrže. Zob, ukoliko je čista i nije kontaminirana drugim žitaricama (čak ni s malim količinama pšenice, raži ili ječma) sigurna je u više od 95% bolesnika. Postoji međutim, mali dio bolesnika koji razvijaju imunološku reakciju i na zob i zbog toga mogu imati i oštećenje sluznice iako se, osim što uzimaju zob, strogo pridržavaju bezglutenske prehrane. Pridržavanje bezglutenske prehrane u djece dovodi do oporavka sluznice, promovira bolji rast te sprječava dugoročne komplikacije kao što su maligne bolesti i osteoporoza, ali uvelike utječe na kvalitetu života. S druge strane neliječena celijakija, osim komplikacija koje nosi, rezultira i lošijom kvalitetom života. Zadatak liječnika je pratiti i savjetovati bolesnike o bezglutenskoj prehrani budući da je postotak oboljelih koji se pridržavaju dijete daleko od idealnog i kreće se od 40-88%.
Nakon započinjanja bezglutenske prehrane, ubrzo dolazi do oporavka i nestanka simptoma. Ali, ako se ne liječi, celijakija može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Dok je bolesnik s celijakijom na bezglutenskoj prehrani, prognoza bolesti je odlična. Nepridržavanje bezglutenske prehrane može rezultirati ne samo i dalje prisutnim simptomima nego i razvojem komplikacija koje mogu biti nemaligne i maligne. Naime, poznato je da su neki tumori češće su opisani u vezi s celijakijom. Važno je naglasiti da bezglutenska dijeta ima zaštitni učinak u razvoju malignih bolesti i upravo to je najjači argument za doživotno izostavljanje glutena iz prehrane bolesnika s celijakijom.
Većina komplikacija (i malignih i nemalignih) sprječava se ranim otkrivanjem bolesti i doživotnim pridržavanjem bezglutenske prehrane. Osim toga, bolesnik se treba redovito pratiti u gastroenterološkoj ambulanti i savjetuje se odrediti prva kontrolna antitijela (endomizijska ili antitijela na tkivnu transglutaminazu) 6 mjeseci nakon započinjanja liječenja i dalje jednom godišnje kako bi se pratilo pridržavanje bezglutenske prehrane. Normalizacija protutijela ovisi o prvotnoj koncentraciji, ali općenito bi se morala postići unutar 12 mjeseci od započinjanja bezglutenske prehrane. Jer ako se na vrijeme započne liječenje i ako se ono dosljedno provodi, prognoza celijakije je odlična.
Zaključno, potrebno je povećavati svjesnost o celijakiji kao o općem zdravstvenom problemu i pojačati aktivno traženje oboljelih. Skraćivanjem vremena od pojave simptoma do postavljanja dijagnoze moguće je smanjiti nepotreban teret bolesti, a boljom edukacijom bolesnika i aktivnim praćenjem te većom dostupnošću bezglutenskih proizvoda, poboljšat će se liječenje i povećati kvaliteta života bolesnika.
Autori: Dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med., Mr.sc. Oleg Jadrešin, dr.med. – Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb
