NAJNOVIJE
U sklopu našeg unaprijeđenog Savjetovališta za oboljele pozivamo vas na zadnje predavanje 1. ciklusa Male škole celijakije (četvrtkom). Predavanje je manje namijenjeno onima sa dijagnozom, a više široj javnosti s naglaskom na one koji smatraju da im gluten u prehrani smeta i da bi ga trebali izbaciti. Cilj predavanja je educirati ciljane skupine o tome kako prepoznati eventualne simptome celijakije, kako razlikovati celijakiju od ostalih preosjetljivosti na gluten te kada i da li izbacivati gluten iz prehrane.Vrijeme: ČETVRTAK 25.05.2023. 17-18:30h Mjesto: ONLINE putem Teams platforme, (oni koje se prijave link će dobiti naknadno uz podsjetnik) Predavačice, članice Stručno-savjetodavnog odbora udruge: doc.dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med., subspecijalist dječje gastroenterologije i hepatologije – Klinika za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva)Neda Vac Burić, prof. psihologije prof.dr.sc. Silvija Čuković-Čavka, dr. med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije – voditeljica Ambulante za upalne bolesti crijeva i celijakiju odraslih KBC Zagreb Prijave: obavezne ispunjavanjem obrasca linku PRIJAVE.
https://youtu.be/ypHI_ZnjV1Q Predavanje je dio istoimene kampanje projekta “Ni u tragovima – Brigom za zdravlje oboljelih od celijakije” kojeg je osmislila i provela Udruga CeliVita – Život s celijakijom zajedno s partnerom Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Kampanja je namijenjena oboljelima s ciljem osvještavanja da dugoročna i cjelovita briga za fizičko i mentalno zdravlje podrazumijeva i fizičku aktivnost. Predavanjem se želi naglasiti važnost tjelovježbe, koja je, kao i kod ostatka populacije, uz uravnoteženu i zdravu prehranu, preduvjet očuvanja zdravlja provela su se u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji te Gradu Zagrebu. Predavač: mag. cin. et bacc. physioth. Sandro Venier iz Venier – Centra za rehabilitaciju ozljeda i boli i član CeliVitinog stručno-savjetodavnog odbora Kampanja: https://niutragovima.hr Projekt: https://celivita.hr/projekt-ni-u-tragovima-brigom-do-zdravlja-oboljelih-od-celijakije Videozapis spominjan na predavanju: https://www.youtube.com/watch?v=zRlx9nnhlYI Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge CeliVita – Život s celijakijom.
Na samom kraju ožujka i početku travnja posjetom Zadru završili smo dvije kampanje projekta Ni u tragovima – Brigom za zdravlje oboljelih od celijakije. KAMPANJA “CELIJAKIJA U VRTIĆU I ŠKOLI” 31. ožujka 2023. u Gimnaziji Jurja Barakovića u Zadru održano je zadnje predavanje “Celijakija u vrtiću i školi” istoimene kampanje. Dobar odaziv pripadnika ciljanih skupina – osnivača i odgojno-obrazovnih djelatnika – dokaz je aktualnosti i važnosti tema inkluzije i potrebe osiguravanja prehrane djeci s celijakijom, ali i ostaloj djeci s posebnim prehrambenim potrebama. U prvom dijelu predavanja doc. dr. sc. Melanija Ražov Radas iz Opće bolnice Zadar pružila je sudionicima korisne i edukativne informacije o celijakiji, njezinim simptomima i terapiji – prehrani bez glutena, o mogućim posljedicama neliječene celijakije te o drugim stanjima vezanim uz konzumiranje glutena. U nastavku predavanja predstavnici Udruge CeliVita-Život s celijakijom ukazali su na važnost inkluzije i uvođenje inkluzivne prakse u odgojno-obrazovne ustanove, dok je predstavnica osječke podružnice predstavila primjer dobre prakse osiguravanja bezglutenske prehrane za djecu u osječkim školama. KAMPANJA “VAŽNOST FIZIČKE AKTIVNOSTI U PREVENCIJI KOMPLIKACIJA CELIJAKIJE KOD DJECE I ODRASLIH” 1. travnja 2023. u prostorima Gradske knjižnice Zadar mag. cin. et bacc. physioth. Sandro Venier, član CeliVitinog stručno-savjetodavnog odbora iz Venier – Centra za rehabilitaciju ozljeda i boli održao je predavanje „Važnost fizičke aktivnosti u prevenciji komplikacija celijakije kod djece i odraslih“, posljednje u ciklusu predavanja istoimene kampanje. Sudionici, većinom pripadnici ciljane skupine oboljelih, su imali prilike čuti korisne informacije o utjecaju bolesti na fizičko stanje organizma, značaju redovite tjelovježbe te vrstama i intenzitetu vježbi koje bi trebali prakticirati. Predavanje je bilo popraćeno demonstracijom vježbi i nizom praktičnih savjeta u interaktivnom dijelu. Zainteresiranost publike za oba predavanja, međusobna razmjena iskustva i inicijativa za djelovanje udruge još jednom su posvjedočili potrebu organiziranog djelovanja na području edukacije pripadnika različitih skupna uključenih u život osoba s celijakijom – osnivača i stručnih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koje djeca pohađaju, samih oboljelih i članova njihovih obitelji te, u konačnici, njihove šire okoline koja inkluzivnim ponašanjem može njihov život učiniti lakšim i kvalitetnijim. Zahvaljujemo Zadarskoj županiji, Gradu Zadru i Gradskoj knjižnici Zadar koji su nam aktivnom podrškom omogućili i olakšali provođenje ove važne aktivnosti te bistrou Fetiš koji nam je osigurao bezglutensko osvježenje. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge CeliVita – Život s celijakijom.
O celijakiji
Celijakija je doživotna autoimuna bolest koja se javlja kod osoba s genetskom sklonošću (prisutnost haplotipova HLA DQ2 ili DQ8). Uzrokuje ju konzumacija glutena i njemu srodnih bjelančevina koje se nalaze u pšenici, raži, ječmu te katkad u zobi. 1 od 100 osoba boluje od celijakije, međutim u mnogih oboljelih ostaje neprepoznata. Češća je u žena. Može se očitovati raznolikim simptomima, a oboljela osoba može biti i potpuno bez simptoma. Jedini lijek je stroga i doživotna bezglutenska dijeta. Neprepoznata i/ili neliječena celijakija povećava rizik od komplikacija probavnog i drugih sustava u tijelu koji se mogu mainfestirati u obliku anemije, osteoporoze, poremećaja rada gušteraće, smanjenja plodnosti, glutenske ataksije, epilepsije, upale srčanog mišića ili psihijatrijskih poremećaja. Dermatitis herpetiformis je kožna manifestacija celijakije
...
Dva Interreg projekta Focus in CD i CD SKILLS na kojima su sudjelovali mnogi stručnjac iznjedrila su odlične web alate za učenje o celijakiji. Na hrvatskom se nude edukacije za zdravstvene djelatnike kao što su liječnici i dijetetičari i za oboljele od celijakije odnosno roditelje/skrbnike djece s celijakijom. Dodatno, samo na engleskom postoji web aplikacija za dijagnosticiranje celijakije namijenjena prvenstveno liječnicima. Upoznajte se s pozadinom ove autoimune bolesti, kako slijediti bezglutensku prehranu i kako je uklopiti u vaš svakodnevni život! www.sveocelijakiji.hr
...Što je celijakija i kako se liječi? Celijakija je imunološki posredovana sistemska bolest izazvana glutenom, koja se javlja u osoba koje imaju nasljednu sklonost. Može se očitovati raznolikim simptomima, a osnovne značajke su oštećenje sluznice tankog crijeva, nasljedna sklonost (prisutnost određenih gena glavnog sustava tkivne snošljivosti – HLA DQ2 ili DQ8) te prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju. Kako nastaje celijakija? Celijakija nastaje kao posljedica međudjelovanja okolišnih čimbenika i genetske (nasljedne) predispozicije, no, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene sve pojedinosti nastanka ove bolesti. Neophodan čimbenik za nastanak oštećenja sluznice tankog crijeva u bolesnika s celijakijom je gluten, dio bjelančevine (proteina) koja se nalazi u pšeničnom, raženom i ječmenom brašnu. Uzimanje glutena hranom u oboljelih dovodi do upalnih promjena u tankom crijevu koje označavaju tipične mikroskopske promjene (povećani broj intraepitelijalnih limfocita (IEL), hiperplazija (produljenje) kripti i atrofija (smanjenje) resica), što sve zajedno dovodi do poremećene apsorpcije hranjivih tvari u crijevu. Osim toga, u krvi bolesnika nalaze se protutijela tipična za celijakiju: protutijela na tkivnu transglutaminazu tip-2 (anti-TG2), endomizijska protutijela (EMA) i protutijela na deamidirani peptid glijadina (DGP). Na temelju opisanih promjena koje se procjenjuju u uzorcima sluznice (bioptatima) dvanaesnika, uz pozitivan nalaz protutijela u krvi, postavlja se dijagnoza celijakije. Zašto samo neke osobe nakon što im se u prehranu uvede gluten razviju celijakiju i što baš njih čini osjetljivima na gluten? Dosadašnja istraživanja pokazala su da, osim glutena, značajnu ulogu igraju i nasljedni čimbenici. Drugim riječima, da bi se razvila bolest mora postojati i određena genska predispozicija. U jednojajčanih blizanaca celijakija se javlja u oko 80% kod oba blizanca, a u dvojajčanih u oko 30%. Osim toga, celijakiju ima i 10-15% bolesnikovih srodnika u prvom koljenu, iako ih je uglavnom gotovo polovica bez simptoma bolesti, dok je rizik u drugom koljenu 1:39 što sve upućuje na jaki genetski utjecaj. Stoga, kada netko u obitelji ima postavljenu dijagnozu celijakije potrebno je i ostalim članovima učiniti pretrage (ukupni imunoglobulin A i endomizijska protutijela, odnosno protutijela na tkivnu transglutaminazu) kako bi se otkrilo boluju li i oni možda od tihog oblika bolesti.Poznato je da praktički svi bolesnici s celijakijom imaju HLA DQ2 ili DQ8 genotip (ili barem dio DQ2, odnosno DQ8). Iste ove gene ima i oko 30-40% osoba u općoj populaciji, iako većina tih osoba nikada u životu ne razvije celijakiju – za njih kažemo da imaju pozitivnu gensku predispoziciju (sklonost). Osim HLA gena, razvoju bolesti doprinose i neki geni izvan HLA sustava koji se, međutim, ne određuju rutinski. Učestalost celijakije Posljednjih nekoliko desetljeća, pogled na celijakiju se mijenjao od toga da je celijakija smatrana rijetkom bolesti dječje dobi pa sve do spoznaje da je puno češća negoli se to ranije predmnijevalo i da predstavlja svjetski javnozdravstveni problem. Danas je poznato, na temelju studija probira provedenih u različitim krajevima svijeta, da od celijakije boluje oko 1:100 osoba ili 1% stanovništva, iako većina bolesnika i dalje ostaje klinički neprepoznata. Klinička slika (simptomi) Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, može zahvatiti bilo koji organ i može se očitovati različitim simptomima. Štoviše, bolest može postojati čak i ako osoba nema nikakvih simptoma. Najčešći simptomi kojima se ova bolest može očitovati su: kronični proljev, nenapredovanje ili slabo napredovanje na tjelesnoj masi u djece, niži rast, anemija (slabokrvnost), povraćanje, bolovi u trbuhu ili napuhnuti trbuh, kronična opstipacija (zatvor), kronični umor, ponavljajući aftozni stomatitis (afte u usnoj šupljini), herpetiformni dermatitis (kronična bolest kože obilježene ponavljanim upalnim promjenama s izbijanjem mjehurića i njihovim pucanjem), itd. Bolesti povezane s celijakijom Poznato je i da su neke bolesti češće povezane s celijakijom, kao na primjer: tip 1 šećerne bolesti (ovisna o insulinu), autoimuna bolest štitnjače te neke druge autoimune bolesti, nedostatak imunoglobulina A, Sjögrenov sindrom, neki neurološki poremećaji, jetrene bolesti, Downov sindrom i Turnerov sindrom pa se u ovim skupinama bolesnika savjetuje tražiti celijakiju. Ostali oblici bolesti Kao što je već spomenuto, neke osobe mogu imati sluznicu tankog crijeva oštećenu tipično, ali ne moraju imati niti jedan simptom. Tada govorimo o tihoj celijakiji. To je najčešće slučaj u bliskih srodnika bolesnika s celijakijom, u određenog broja bolesnika nakon opterećenja glutenom te u adolescenata koji su prekinuli bezglutensku dijetu i konzumiraju gluten. Drugim riječima, ako po prekidu bezglutenske prehrane i nema kliničkih simptoma ne znači da sluznica tankog crijeva nije oštećena. Općenito gledano, udio bolesnika koji imaju simptome bolesti, u ukupnom broju bolesnika s celijakijom procjenjuje se na najviše 30-40% i stoga se smatra da je celijakija u većini slučajeva asimptomatska bolest. O latentnoj celijakiji govorimo kod osobe s genetskom predispozicijom (HLA DQ2 ili DQ8 pozitivan heterodimer) koja ima uredan nalaz biopsije sluznice tankog crijeva na prehrani s glutenom, ali je nekada ranije u životu imala gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva. To drugim riječima znači da navedena osoba može bilo kada u životu razviti ponovno oštećenje sluznice. Potencijalna celijakija pak označava prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju i pozitivnog nalaza HLA DQ2 ili DQ8 heterodimera, ali bez histoloških (mikroskopskih) promjena na biopsiji dvanaesnika. Ove osobe mogu i ne moraju imati simptome bolesti i mogu, ali ne moraju razviti gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva kasnije u životu. Kada posumnjati na celijakiju? Važno je poznavati sve simptome celijakije, na vrijeme postaviti sumnju na bolest i pravovremeno je dijagnosticirati, budući da neliječena celijakija može imati brojne komplikacije i negativne posljedice na zdravlje. Nasuprot tomu, uz liječenje strogom bezglutenskom dijetom dolazi do oporavka, a negativne posljedice se umanje. Komplikacije celijakije Moguće komplikacije neliječene bolesti su: poremećaji reproduktivne funkcije (nemogućnost zanošenja, česti spontani pobačaji, poremećaji menstrualnog ciklusa), poremećaji metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju – osteopenija, osteoporoza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija), kao i neke maligne bolesti (u prvom redu non-Hodgkinov limfom tankog crijeva). Koga bi trebalo testirati na celijakiju? U današnje vrijeme, od kada su u širokoj uporabi serološki testovi koji imaju visoku specifičnost i osjetljivost, omogućeno je provođenje testiranja (probira) na celijakiju u određenim skupinama bolesnika. Prema najnovijim preporukama za dijagnozu celijakije koje je objavilo Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), testiranje na celijakiju treba uvijek provesti u sljedećim skupinama djece i adolescenata: u onih […]
...
U dijagnostici celijakije pet je važnih elemenata koji omogućavaju adekvatno provođenje dijagnostičkog postupka: klinička sumnja na celijakiju, serološki testovi (testovi iz krvi), patohistološka analiza sluznice tankog crijeva, određivanje genske predispozicije HLA DQ heterodimera i pozitivan klinički odgovor na bezglutensku prehranu.
...
Život s celijakijom
Nakon pet godina ponovno iz Zagreba dolazimo u Zadar. Ovaj puta na druženje sa članovima te svim osobama na prehrani bez glutena, posebice oboljelima od celijakije dolazimo u sklopu ciklusa BESPLATNIH predavanja „Važnost fizičke aktivnosti u prevenciji komplikacija celijakije kod djece i odraslih“ u okviru istoimene kampanje projekta Ni u tragovima – Brigom za zdravlje oboljelih od celijakije. OPIS Interaktivno predavanje „Važnost fizičke aktivnosti u prevenciji komplikacija celijakije kod djece i odraslih“ namijenjeno je oboljelima od celijakije i članovima njihovih obitelji. Cilj predavanja je edukacijom uz pokazne vježbe ukazati na važnost redovite tjelovježbe i pružiti oboljelima niz korisnih informacija o utjecaju bolesti na fizičko stanje organizma te vrstama i intenzitetu vježbi koje bi trebali prakticirati.U drugom dijelu događanja donosimo informacije i alate koji će vam olakšati razumijevanje bolesti iodržavanje striktne prehrane bez glutena poput Registra bezglutenskih proizvoda. PROGRAM Pozdrav i dobrodošli! Upoznavanje s događajem – Amalija Jurjević DelišimunovićPredstavljanje projekta „Ni u tragovima – Brigom za zdravlje osoba s celijakijom“ – Vesna Bradamante„Važnost fizičke aktivnosti u prevenciji komplikacija celijakije kod djece i odraslih“ – Sandro Venier, mag.cin. et bacc.physioth.Kako i gdje doći do ispravnih i relevantnih informacija o celijakiji – Ida ČarnohorskiE-alati za učenjeRegistar bezglutenskih proizvoda-inovativna web aplikacija kao pomoć u održavanju striktne prehrane bez glutenaWeb aplikacija-vodič s ugostiteljskim objektima “bez glutena” u PodunavljuBrošure:Vodič za život s celijakijomVodič za pripremu hrane bez glutenaBrošura za zdravstvene djelatnike VRIJEME 01.04.2023. 10:30-12:30h MJESTO ZADAR – Gradska knjižnica, Stjepana Radića 11B PRIJAVI SE DOBRO DOŠLI!!
Ako već niste vidjeli na jumbo plakatima i city-light reklamama, predstavljamo vam našu novu kampanju “NI U TRAGOVIMA”. I najmanji tragovi glutena u hrani opasni su za oboljele od celijakije. Oni se mogu kriti u proizvodima koji ga uopće ne bi trebali sadržavati jer se, zbog nepoznavanja principa bezglutenske prehrane, hrana priprema i deklarira na neodgovarajući način. Na tu činjenicu kampanja upozorava proizvođače hrane, ugostitelje, same oboljele, institucije i širu javnost. Sve o našoj novoj kampanji saznajte na www.niutragovima.hr
U emisiji “Sljemenska ordinacija” potpredsjednica CeliVite Ida Čarnohorski i Mario Mašić, dr.med. govorili su o celijakiji, dijagnosticiranju celijakije, životu s celijakijom, problemima s kojima se susrećemo odnosno o svemu pomalo.ž Snimka emisije: Sljemenska ordinacija 14.12.2022. + drugi dio (samo prvih 7 minuta)
Bezglutenska prehrana
Prema dopunskoj listi lijekova HZZO-a koja je u primjeni od 1.12.2022. došlo je do povećanja participacije za bezglutensko brašno na recept Nutrifree per pane. Nažalost, bilo je za očekivati da će, obzirom na sva poskupljenja koja su nas zadesila, isto učiniti i proizvođači bezglutenskog brašna. Na slici je izvadak iz dopunske liste sa svim bezglutenskim brašnima na recept.
Često iz financijskih ili raznih drugih razloga 100% bezglutensko kućanstvo nije izvedivo, a ponekad niti praktično. U slučaju „paralelnog kućanstva“ (glutenskog i bezglutenskog) potrebno je posvetiti veću pažnju prilikom pripreme obroka bez glutena na načina da JELO I NAMIRNICE BEZ GLUTENA TAKVIMA I OSTANU!
Pravovremeno prepoznavanje bolesti i ustrajnost na bezglutenskoj prehrani ključni su za pravilno liječenje celijakije. Najveći izazov u naoko jednostavnom rješenju za oboljele od celijakije, prehrani bez glutena, je pristup pouzdanim informacijama o hrani, koje doslovce mijenjaju živote. Naime, podaci o prehrambenim proizvodima i deklaracije proizvođača u vezi s glutenom, iako su u skladu s propisima, ne daju sve potrebne podatke, ključne za prevenciju teških komplikacija celijakije. Preuzeti kontrolu nad bolešću, umjesto da bolest upravlja, plaši, zbunjuje i ograničava – to je ono čemu težimo. Stoga smo iznimno ponosni što smo nakon godina i godina sanjanja o njemu, u sklopu Interreg projekta CD SKILLS razvili web aplikaciju Registar bezglutenskih proizvoda. bezglutena.celivita.hr To je besplatan, prvi takav alat na našim prostorima, pouzdana baza nama najvrjednijih informacija, jedinih koje zapravo trebamo za uspješno liječenje. Njegova je svrha poboljšati sigurnost i kvalitetu života osoba na strogoj bezglutenskoj prehrani. Osim za oboljele od celijakije, registar je koristan alat za sve one koji se bave nabavom i pripremom bezglutenske hrane, bez obzira priprema li se u obiteljskim domovima, institucionalnim kuhinjama (vrtić, škola, bolnica…), hotelima ili restoranima. Koje su prednosti našeg registra? sve relevantne informacije o hrani skupljene su na jednom mjestuinformacije dostupne 24/7informacije su pouzdaneinformacije se mogu pretraživatiinformacije su digitalne i dostupne putem mobitela i računalainformacije su besplatne Proizvođač ili distributer ste bezglutenske hrane? Pozivamo vas da nam se javite i pomognete u punjenju Registra, kako bi ova baza sigurnih bezglutenskih proizvoda bila relevantan i prvi izvor informacija vašim kupcima od oboljelih, do institucionalnih kuhinja i HORECA sektora. Učinimo svijet boljim mjestom svima na bezglutenskoj prehrani ZAJEDNO! https://proizvodaci.celivita.hr/
recepti
Sastojci: 1 kg Schӓr MIX B brašna 5 žlica šećera 2 čajne žličice psilijuma 2 jaja 2 vrećice suhog kvasca 60 g omekšanog maslaca 740 ml toplog mlijeka džem od šljiva za punjenje knedli Priprema: Sve sastojke izmiješati mikserom (u brašno staviti sve suhe sastojke, promiješati ih i dodati mokre, miješati spiralnim nastavcima). Kada dobijete lijepo, glatko i mekano tijesto (malo je ljepljivije, no ako je preljepljivo dodajte mrvicu brašna), ostaviti ga u posudi da se diže cca 1 sat ili dok ne udvostruči veličinu. Kada je tijesto naraslo, podijeliti ga na onoliko komada koliko želite knedli, odnosno kakve veeličine ih želite. Tijesto možete kidati i formirati knedle ili formirati valjak, podijeliti ga na željeni broj dijelova, formirati u kuglu pa rastanjiti i u sredinu svakog dijela staviti žličicu džema od šljiva. Rubove tijesta čvrsto spojite da se zalijepe i formirajte okruglice. Knedle složite na brašnom posutu površinu i ostavite ih pokrivene 20ak minuta. Kuhajte ih 20 minuta u posudi za kuhanje na pari, obavezno poklopljene (neki recepti kažu da se mogu kuhati i u loncu s kipućom posoljenom vodom 7-10 minuta). Uz pomoć čačkalice ili štapića za ražnjiće provjerite jesu li okruglice skuhane: zabodite drveni štapić u okruglicu, ako je nakon vađenja štapić čist, okruglice su gotove, a ako na štapiću ostane tijesta, okruglice još kuhajte. Obzirom da germknedle tijekom kuhanja dosta narastu, odjednom kuhajte 3-4 okruglice. Vruće okruglice prelijte umakom od vanilije i pospite mljevenim makom kojeg ste ranije pomiješali s malo šećera u prahu. Umak od vanilije: 800 ml mlijeka 100 ml vrhnja za šlag šećera po želji pola vrećice pudinga od vanilije aroma vanilije (po želji) Prašak za puding pomiješati sa šećerom i nekoliko žlica mlijeka. Mlijeko pomiješati s vrhnjem za šlag i staviti da zakipi. Kada zakipi dodati puding i miješati dok ne dobijete umak željene konzistencije. Ukoliko je umak pregust, dodati još mlijeka. Recept: Amalija Jurjević Delišimunović
Sastojci: 4 jaja izmutiti 3 žlice ulja 5 žlica hladne vode 300g brašna Mantler mühle malo soli Postupak: Sve sastojke izmiješat u glatko tijesto i raditi oblike po želji. Zakuhati lonac s vodom i malo soli staviti kuhati tjesteninu. Kad se digne na površinu vode, kuhati još kratko. Recept: Vedrana Sedić
Sastojci: 270 dag Hammermühle mix-svijetlog brašna 3 dag tapioke 1 žličica soli 1 žličica šećera 2 velike žlice ulja Garant za dizana tijesta 300 ml hladne vode Priprema: Sve sastojke izmiksati spiralnim nastavkom od miksera i prebaciti u kalup. Peći 40 minuta na 180°C. Po želji, u kruh se mogu dodati razne sjemenke ili ga možete posuti sa sjemenkama. Recept: Inga Crnica
Sastojci: 30 dkg bezglutenskog brašna 25 dkg margarina 25 dkg svježeg sira 1 prašak za peciva 1 jaje 1 mala žlica sira Postupak: Umijesiti bezglutensko brašno, margarin, svježi sir, prašak za pecivo, sol i jaje. Razvaljati tijesto. Prilikom valjanja nekoliko puta preklopiti. Po potrebi dodati još brašna ako se lijepi za ruke. Kada je tijesto razvaljano, izrezati oblike. Od ovog tijesta može se napravit svašta: od pogačica, pereca, hrenovki u tijestu, do raznih slanih pita. Recept: Inga Crnica
Sastojci ( za 20-tak krafni): 650 g Schar MIX B brašna pola kocke svježeg kvasca 200 ml tople mineralne vode 400 ml tople obične vode 100 ml ulja prstohvat soli 2 žlice šećera (ili više ako volite slađe) 2 vrećice vanilin šećera ( može i više, ako volite više arome) 2 velike žlice ruma (po želji, a može i više) malo kurkume za ljepšu boju, s obzirom da nema jaja (po želji) korica 1 limuna (po želji) Priprema: Kvasac rastopiti u malo vode (od ovih 400 ml) i šećera i ostaviti par minuta (ne mora se dići). Suhe sastojke pomiješati u većoj zdjeli i u njih dodati sve mokre sastojke i kvasac. Sve izmiješati kuhačom da se tijesto lijepo poveže. Ostaviti na toplom da tijesto udvostruči veličinu (ako nemate vremena možete ga staviti u lagano zagrijanu pećnicu (max 45 °C) da ubrzate postupak dizanja). Nakon što su se digle, premjestite tijesto na pobrašnjenu podlogu i premijesite ga (ne smije biti ni premekano ni pretvrdo). Tijesto možete razvaljati, pa čašom raditi oblik krafne, a možete odlomiti komad tijesta i rukama oblikovati kuglice (u tom slučaju ruke pobrašnite s malo brašna da se tijesto ne lijepi za ruke). Krafne ostavite na toplom (može opet u lagano zagrijanoj pećnici) 10-15 minuta da se malo dignu. Za to vrijeme ugrijte ulje. Ne smije biti prevruće da krafne izvana ne zagore, a unutra ostanu sirove (možete provjeriti tako da vrh drvene kuhače uronite u ulje. Ako ulje oko kuhače počne cvrčati znači da je temperatura ulja spremna za pečenje. Probajte prvo s jednom krafnom dok ne regulirate idealnu temperaturu za pečenje. Ako vidite da krafna prebrzo tamni, malo smanjite temperaturu). U ulje stavite prvo gornju polovicu krafne i poklopite s poklopcem. Kada krafna dobije željenu boju, otklopite i polagano okrenite krafnu na drugu stranu i pecite još par minuta. Krafne izvadite na papirnati ubrus da se upije višak ulja. Kada se malo ohlade, po želji ih možete napuniti marmeladom ili drugim punjenjem po izboru i posuti šećerom u prahu (krafne možete puniti i prije pečenja – tijesto lagano raširite rukama, stavite žlicu marmelade i zatvorite kuglicu kao kada radite knedle). Recept: Amalija Jurjević Delišimunović Foto: Adrijana Bručić, Bezglutenska radost
