CELIVITA – ŽIVOT S CELIJAKIJOM
U našem radu fokusirani smo na:
- * promicanje, razvitak, unaprjeđenje i zaštitu zdravlja i prava osoba oboljelih od celijakije, posebice prava na jedini lijek kod celijakije, a to je striktna i doživotna bezglutenska dijeta,
- * promicanje i podizanje svijesti o celijakiji, alergiji na pšenicu i osjetljivosti na gluten,
- * poboljšanje položaja, prava i kvalitete života oboljelih i članova njihovih obitelji,
- * promicanje zdrave i uravnotežene striktne bezglutenske dijete.
Na ovim stranicama pronaći ćete relevantne znanstveno utemeljene informacije o celijakiji, alergiji na pšenicu i intoleranciji na gluten, savjete o životu s celijakijom te pregled naših projektnih i drugih aktivnosti.
NAJNOVIJE
S najvećim ponosom i iznimnim veseljem javljamo da će osječki dio CeliVite ove godine ponovno razveseliti bezglutence. Ne propustite subotu, 18.prosinca, od 18:00 sati kada vas na osječkom Adventu očekuje kućica prepuna bezglutenskih delicija. Što su sve ove godine pripremile naša osječke članice, nije nikakva tajna, ali najbolje da nas posjetite i kušate naše slatko-slane proizvode. Čekamo vas na šetnici kod Drvenparka i to samo u subotu od 18:00 sati.
Povećanjem kapaciteta CeliVite i Zagrebackog dijabetičkog društva, partnera na projektu, unaprijediti ćemo naš rad, optimizirati korištenje ljudskih i financijskih resursa te posljedično povećati sigurnosti i kvalitetu života oboljelih od celijakije i dijabetesa. Stvoriti ćemo preduvjete za podizanje kapaciteta u ugostiteljskom sektoru, s ciljem dugoročnog, pametnog i održivog rasta tog sektora. U suradnji s tijelima javne vlasti kroz projekt ćemo razvijati strategije i alate za učinkovito upravljanje krizom, kad je u pitanju osiguravanje hrane za osobe s celijakijom i dijabetesom, kao posebno ranjivim skupinama.
Upravo ste saznali da imate dijagnozu celijakije. Liječnik vam je rekao da morate prestati jesti gluten i do kraja života držati se stroge bezglutenske dijete. Ako imate sreće, liječnik vas je upoznao sa osnovama bolesti, možda ste čak imali i kratko nutricionističko savjetovanje, a možda su vas uputili da se obratite udruzi oboljelih od celijakije. Kako god dospjeli na ove stranice, na dobrom ste mjestu
O celijakiji
Celijakija je doživotna autoimuna bolest koja se javlja kod osoba s genetskom sklonošću (prisutnost haplotipova HLA DQ2 ili DQ8). Uzrokuje ju konzumacija glutena i njemu srodnih bjelančevina koje se nalaze u pšenici, raži, ječmu te katkad u zobi. 1 od 100 osoba boluje od celijakije, međutim u mnogih oboljelih ostaje neprepoznata. Češća je u žena. Može se očitovati raznolikim simptomima, a oboljela osoba može biti i potpuno bez simptoma. Jedini lijek je stroga i doživotna bezglutenska dijeta. Neprepoznata i/ili neliječena celijakija povećava rizik od komplikacija probavnog i drugih sustava u tijelu koji se mogu mainfestirati u obliku anemije, osteoporoze, poremećaja rada gušteraće, smanjenja plodnosti, glutenske ataksije, epilepsije, upale srčanog mišića ili psihijatrijskih poremećaja. Dermatitis herpetiformis je kožna manifestacija celijakije
...Što je celijakija i kako se liječi? Celijakija je imunološki posredovana sistemska bolest izazvana glutenom, koja se javlja u osoba koje imaju nasljednu sklonost. Može se očitovati raznolikim simptomima, a osnovne značajke su oštećenje sluznice tankog crijeva, nasljedna sklonost (prisutnost određenih gena glavnog sustava tkivne snošljivosti – HLA DQ2 ili DQ8) te prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju. Kako nastaje celijakija? Celijakija nastaje kao posljedica međudjelovanja okolišnih čimbenika i genetske (nasljedne) predispozicije, no, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene sve pojedinosti nastanka ove bolesti. Neophodan čimbenik za nastanak oštećenja sluznice tankog crijeva u bolesnika s celijakijom je gluten, dio bjelančevine (proteina) koja se nalazi u pšeničnom, raženom i ječmenom brašnu. Uzimanje glutena hranom u oboljelih dovodi do upalnih promjena u tankom crijevu koje označavaju tipične mikroskopske promjene (povećani broj intraepitelijalnih limfocita (IEL), hiperplazija (produljenje) kripti i atrofija (smanjenje) resica), što sve zajedno dovodi do poremećene apsorpcije hranjivih tvari u crijevu. Osim toga, u krvi bolesnika nalaze se protutijela tipična za celijakiju: protutijela na tkivnu transglutaminazu tip-2 (anti-TG2), endomizijska protutijela (EMA) i protutijela na deamidirani peptid glijadina (DGP). Na temelju opisanih promjena koje se procjenjuju u uzorcima sluznice (bioptatima) dvanaesnika, uz pozitivan nalaz protutijela u krvi, postavlja se dijagnoza celijakije. Zašto samo neke osobe nakon što im se u prehranu uvede gluten razviju celijakiju i što baš njih čini osjetljivima na gluten? Dosadašnja istraživanja pokazala su da, osim glutena, značajnu ulogu igraju i nasljedni čimbenici. Drugim riječima, da bi se razvila bolest mora postojati i određena genska predispozicija. U jednojajčanih blizanaca celijakija se javlja u oko 80% kod oba blizanca, a u dvojajčanih u oko 30%. Osim toga, celijakiju ima i 10-15% bolesnikovih srodnika u prvom koljenu, iako ih je uglavnom gotovo polovica bez simptoma bolesti, dok je rizik u drugom koljenu 1:39 što sve upućuje na jaki genetski utjecaj. Stoga, kada netko u obitelji ima postavljenu dijagnozu celijakije potrebno je i ostalim članovima učiniti pretrage (ukupni imunoglobulin A i endomizijska protutijela, odnosno protutijela na tkivnu transglutaminazu) kako bi se otkrilo boluju li i oni možda od tihog oblika bolesti.Poznato je da praktički svi bolesnici s celijakijom imaju HLA DQ2 ili DQ8 genotip (ili barem dio DQ2, odnosno DQ8). Iste ove gene ima i oko 30-40% osoba u općoj populaciji, iako većina tih osoba nikada u životu ne razvije celijakiju – za njih kažemo da imaju pozitivnu gensku predispoziciju (sklonost). Osim HLA gena, razvoju bolesti doprinose i neki geni izvan HLA sustava koji se, međutim, ne određuju rutinski. Učestalost celijakije Posljednjih nekoliko desetljeća, pogled na celijakiju se mijenjao od toga da je celijakija smatrana rijetkom bolesti dječje dobi pa sve do spoznaje da je puno češća negoli se to ranije predmnijevalo i da predstavlja svjetski javnozdravstveni problem. Danas je poznato, na temelju studija probira provedenih u različitim krajevima svijeta, da od celijakije boluje oko 1:100 osoba ili 1% stanovništva, iako većina bolesnika i dalje ostaje klinički neprepoznata. Klinička slika (simptomi) Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, može zahvatiti bilo koji organ i može se očitovati različitim simptomima. Štoviše, bolest može postojati čak i ako osoba nema nikakvih simptoma. Najčešći simptomi kojima se ova bolest može očitovati su: kronični proljev, nenapredovanje ili slabo napredovanje na tjelesnoj masi u djece, niži rast, anemija (slabokrvnost), povraćanje, bolovi u trbuhu ili napuhnuti trbuh, kronična opstipacija (zatvor), kronični umor, ponavljajući aftozni stomatitis (afte u usnoj šupljini), herpetiformni dermatitis (kronična bolest kože obilježene ponavljanim upalnim promjenama s izbijanjem mjehurića i njihovim pucanjem), itd. Bolesti povezane s celijakijom Poznato je i da su neke bolesti češće povezane s celijakijom, kao na primjer: tip 1 šećerne bolesti (ovisna o insulinu), autoimuna bolest štitnjače te neke druge autoimune bolesti, nedostatak imunoglobulina A, Sjögrenov sindrom, neki neurološki poremećaji, jetrene bolesti, Downov sindrom i Turnerov sindrom pa se u ovim skupinama bolesnika savjetuje tražiti celijakiju. Ostali oblici bolesti Kao što je već spomenuto, neke osobe mogu imati sluznicu tankog crijeva oštećenu tipično, ali ne moraju imati niti jedan simptom. Tada govorimo o tihoj celijakiji. To je najčešće slučaj u bliskih srodnika bolesnika s celijakijom, u određenog broja bolesnika nakon opterećenja glutenom te u adolescenata koji su prekinuli bezglutensku dijetu i konzumiraju gluten. Drugim riječima, ako po prekidu bezglutenske prehrane i nema kliničkih simptoma ne znači da sluznica tankog crijeva nije oštećena. Općenito gledano, udio bolesnika koji imaju simptome bolesti, u ukupnom broju bolesnika s celijakijom procjenjuje se na najviše 30-40% i stoga se smatra da je celijakija u većini slučajeva asimptomatska bolest. O latentnoj celijakiji govorimo kod osobe s genetskom predispozicijom (HLA DQ2 ili DQ8 pozitivan heterodimer) koja ima uredan nalaz biopsije sluznice tankog crijeva na prehrani s glutenom, ali je nekada ranije u životu imala gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva. To drugim riječima znači da navedena osoba može bilo kada u životu razviti ponovno oštećenje sluznice. Potencijalna celijakija pak označava prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju i pozitivnog nalaza HLA DQ2 ili DQ8 heterodimera, ali bez histoloških (mikroskopskih) promjena na biopsiji dvanaesnika. Ove osobe mogu i ne moraju imati simptome bolesti i mogu, ali ne moraju razviti gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva kasnije u životu. Kada posumnjati na celijakiju? Važno je poznavati sve simptome celijakije, na vrijeme postaviti sumnju na bolest i pravovremeno je dijagnosticirati, budući da neliječena celijakija može imati brojne komplikacije i negativne posljedice na zdravlje. Nasuprot tomu, uz liječenje strogom bezglutenskom dijetom dolazi do oporavka, a negativne posljedice se umanje. Komplikacije celijakije Moguće komplikacije neliječene bolesti su: poremećaji reproduktivne funkcije (nemogućnost zanošenja, česti spontani pobačaji, poremećaji menstrualnog ciklusa), poremećaji metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju – osteopenija, osteoporoza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija), kao i neke maligne bolesti (u prvom redu non-Hodgkinov limfom tankog crijeva). Koga bi trebalo testirati na celijakiju? U današnje vrijeme, od kada su u širokoj uporabi serološki testovi koji imaju visoku specifičnost i osjetljivost, omogućeno je provođenje testiranja (probira) na celijakiju u određenim skupinama bolesnika. Prema najnovijim preporukama za dijagnozu celijakije koje je objavilo Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), testiranje na celijakiju treba uvijek provesti u sljedećim skupinama djece i adolescenata: u onih […]
...
U dijagnostici celijakije pet je važnih elemenata koji omogućavaju adekvatno provođenje dijagnostičkog postupka: klinička sumnja na celijakiju, serološki testovi (testovi iz krvi), patohistološka analiza sluznice tankog crijeva, određivanje genske predispozicije HLA DQ heterodimera i pozitivan klinički odgovor na bezglutensku prehranu.
...
JEDINO UČINKOVITO LIJEČENJE CELIJAKIJE JE STROGA I DOŽIVOTNA BEZGLUTENSKA PREHRANA! Najvažniji korak u povijesti celijakije dogodio se kada je 40tih godina prošlog stoljeća nizozemski liječnik W.K. Dicke pokazao da malapsorpciju u celijakiji izaziva određen tip brašna, posebice pšenično i raženo. Nakon toga je uvođenjem bezglutenske prehrane celijakija od po život opasne bolesti postala izlječiva bolest.I danas se liječenje celijakije provodi strogom doživotnom bezglutenskom prehranom. To znači da je iz prehrane potrebno izostaviti pšenicu, raž i ječam i sve proizvode koje ih sadrže. Zob, ukoliko je čista i nije kontaminirana drugim žitaricama (čak ni s malim količinama pšenice, raži ili ječma) sigurna je u više od 95% bolesnika. Postoji međutim, mali dio bolesnika koji razvijaju imunološku reakciju i na zob i zbog toga mogu imati i oštećenje sluznice iako se, osim što uzimaju zob, strogo pridržavaju bezglutenske prehrane. Pridržavanje bezglutenske prehrane u djece dovodi do oporavka sluznice, promovira bolji rast te sprječava dugoročne komplikacije kao što su maligne bolesti i osteoporoza, ali uvelike utječe na kvalitetu života. S druge strane neliječena celijakija, osim komplikacija koje nosi, rezultira i lošijom kvalitetom života. Zadatak liječnika je pratiti i savjetovati bolesnike o bezglutenskoj prehrani budući da je postotak oboljelih koji se pridržavaju dijete daleko od idealnog i kreće se od 40-88%. Nakon započinjanja bezglutenske prehrane, ubrzo dolazi do oporavka i nestanka simptoma. Ali, ako se ne liječi, celijakija može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Dok je bolesnik s celijakijom na bezglutenskoj prehrani, prognoza bolesti je odlična. Nepridržavanje bezglutenske prehrane može rezultirati ne samo i dalje prisutnim simptomima nego i razvojem komplikacija koje mogu biti nemaligne i maligne. Naime, poznato je da su neki tumori češće su opisani u vezi s celijakijom. Važno je naglasiti da bezglutenska dijeta ima zaštitni učinak u razvoju malignih bolesti i upravo to je najjači argument za doživotno izostavljanje glutena iz prehrane bolesnika s celijakijom.Većina komplikacija (i malignih i nemalignih) sprječava se ranim otkrivanjem bolesti i doživotnim pridržavanjem bezglutenske prehrane. Osim toga, bolesnik se treba redovito pratiti u gastroenterološkoj ambulanti i savjetuje se odrediti prva kontrolna antitijela (endomizijska ili antitijela na tkivnu transglutaminazu) 6 mjeseci nakon započinjanja liječenja i dalje jednom godišnje kako bi se pratilo pridržavanje bezglutenske prehrane. Normalizacija protutijela ovisi o prvotnoj koncentraciji, ali općenito bi se morala postići unutar 12 mjeseci od započinjanja bezglutenske prehrane. Jer ako se na vrijeme započne liječenje i ako se ono dosljedno provodi, prognoza celijakije je odlična. Zaključno, potrebno je povećavati svjesnost o celijakiji kao o općem zdravstvenom problemu i pojačati aktivno traženje oboljelih. Skraćivanjem vremena od pojave simptoma do postavljanja dijagnoze moguće je smanjiti nepotreban teret bolesti, a boljom edukacijom bolesnika i aktivnim praćenjem te većom dostupnošću bezglutenskih proizvoda, poboljšat će se liječenje i povećati kvaliteta života bolesnika. Autori: Dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med., Mr.sc. Oleg Jadrešin, dr.med. – Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb
...
Život s celijakijom
-
Upravo ste saznali da imate dijagnozu celijakije. Liječnik vam je rekao da morate prestati jesti gluten i do kraja života držati se stroge bezglutenske dijete. Ako imate sreće, liječnik vas je upoznao sa osnovama bolesti, možda ste čak imali i kratko nutricionističko savjetovanje, a možda su vas uputili da se obratite udruzi oboljelih od celijakije. Kako god dospjeli na ove stranice, na dobrom ste mjestu
Kako bi mogli provoditi striktnu bezglutensku prehranu, važno je proizvesti siguran bezglutenski obrok, a prije svega je potrebno stvoriti sigurno okruženje za pripremu istog, a to znači dekontaminirati i reorganizirati kuhinju.
Za oboljele od celijakije i članove njihovih obitelji, prelazak na striktnu bezglutensku dijetu u početku može djelovati kao nesavladiv izazov. Kako biste izbjegli slučajno unošenje glutena, u trgovini se pretvarate u detektiva, pažljivo čitajući informacije na proizvodu i nastojeći odgonetnuti skriva li se u toj hrani gluten. Razumijevanje pravila o označavanju hrane može vam olakšati da odredite je li određeni proizvod siguran za osobu oboljelu od celijakije.
Bezglutenska dijeta
Kako bi mogli provoditi striktnu bezglutensku prehranu, važno je proizvesti siguran bezglutenski obrok, a prije svega je potrebno stvoriti sigurno okruženje za pripremu istog, a to znači dekontaminirati i reorganizirati kuhinju.
-
Za oboljele od celijakije i članove njihovih obitelji, prelazak na striktnu bezglutensku dijetu u početku može djelovati kao nesavladiv izazov. Kako biste izbjegli slučajno unošenje glutena, u trgovini se pretvarate u detektiva, pažljivo čitajući informacije na proizvodu i nastojeći odgonetnuti skriva li se u toj hrani gluten. Razumijevanje pravila o označavanju hrane može vam olakšati da odredite je li određeni proizvod siguran za osobu oboljelu od celijakije.
Naša tradicija druženja, proslava, domjenaka i privatnih slavlja uvijek je vezana za okupljanja oko stola bogatog hranom i pićem. Osobe koje ne konzumiraju gluten vesele se druženju kao i svi ostali …. sve do onog trenutka dok ne pomisle na hranu. Jednako je i s domaćinom bezglutenskog gosta.
recepti
Sastojci: 1 kg Schӓr MIX B brašna 5 žlica šećera 2 čajne žličice psilijuma 2 jaja 2 vrećice suhog kvasca 60 g omekšanog maslaca 740 ml toplog mlijeka džem od šljiva za punjenje knedli Priprema: Sve sastojke izmiješati mikserom (u brašno staviti sve suhe sastojke, promiješati ih i dodati mokre, miješati spiralnim nastavcima). Kada dobijete lijepo, glatko i mekano tijesto (malo je ljepljivije, no ako je preljepljivo dodajte mrvicu brašna), ostaviti ga u posudi da se diže cca 1 sat ili dok ne udvostruči veličinu. Kada je tijesto naraslo, podijeliti ga na onoliko komada koliko želite knedli, odnosno kakve veeličine ih želite. Tijesto možete kidati i formirati knedle ili formirati valjak, podijeliti ga na željeni broj dijelova, formirati u kuglu pa rastanjiti i u sredinu svakog dijela staviti žličicu džema od šljiva. Rubove tijesta čvrsto spojite da se zalijepe i formirajte okruglice. Knedle složite na brašnom posutu površinu i ostavite ih pokrivene 20ak minuta. Kuhajte ih 20 minuta u posudi za kuhanje na pari, obavezno poklopljene (neki recepti kažu da se mogu kuhati i u loncu s kipućom posoljenom vodom 7-10 minuta). Uz pomoć čačkalice ili štapića za ražnjiće provjerite jesu li okruglice skuhane: zabodite drveni štapić u okruglicu, ako je nakon vađenja štapić čist, okruglice su gotove, a ako na štapiću ostane tijesta, okruglice još kuhajte. Obzirom da germknedle tijekom kuhanja dosta narastu, odjednom kuhajte 3-4 okruglice. Vruće okruglice prelijte umakom od vanilije i pospite mljevenim makom kojeg ste ranije pomiješali s malo šećera u prahu. Umak od vanilije: 800 ml mlijeka 100 ml vrhnja za šlag šećera po želji pola vrećice pudinga od vanilije aroma vanilije (po želji) Prašak za puding pomiješati sa šećerom i nekoliko žlica mlijeka. Mlijeko pomiješati s vrhnjem za šlag i staviti da zakipi. Kada zakipi dodati puding i miješati dok ne dobijete umak željene konzistencije. Ukoliko je umak pregust, dodati još mlijeka. Recept: Amalija Jurjević Delišimunović
Sastojci: 4 jaja izmutiti 3 žlice ulja 5 žlica hladne vode 300g brašna Mantler mühle malo soli Postupak: Sve sastojke izmiješat u glatko tijesto i raditi oblike po želji. Zakuhati lonac s vodom i malo soli staviti kuhati tjesteninu. Kad se digne na površinu vode, kuhati još kratko. Recept: Vedrana Sedić
Sastojci: 270 dag Hammermühle mix-svijetlog brašna 3 dag tapioke 1 žličica soli 1 žličica šećera 2 velike žlice ulja Garant za dizana tijesta 300 ml hladne vode Priprema: Sve sastojke izmiksati spiralnim nastavkom od miksera i prebaciti u kalup. Peći 40 minuta na 180°C. Po želji, u kruh se mogu dodati razne sjemenke ili ga možete posuti sa sjemenkama. Recept: Inga Crnica
Sastojci: 30 dkg bezglutenskog brašna 25 dkg margarina 25 dkg svježeg sira 1 prašak za peciva 1 jaje 1 mala žlica sira Postupak: Umijesiti bezglutensko brašno, margarin, svježi sir, prašak za pecivo, sol i jaje. Razvaljati tijesto. Prilikom valjanja nekoliko puta preklopiti. Po potrebi dodati još brašna ako se lijepi za ruke. Kada je tijesto razvaljano, izrezati oblike. Od ovog tijesta može se napravit svašta: od pogačica, pereca, hrenovki u tijestu, do raznih slanih pita. Recept: Inga Crnica
Sastojci ( za 20-tak krafni): 650 g Schar MIX B brašna pola kocke svježeg kvasca 200 ml tople mineralne vode 400 ml tople obične vode 100 ml ulja prstohvat soli 2 žlice šećera (ili više ako volite slađe) 2 vrećice vanilin šećera ( može i više, ako volite više arome) 2 velike žlice ruma (po želji, a može i više) malo kurkume za ljepšu boju, s obzirom da nema jaja (po želji) korica 1 limuna (po želji) Priprema: Kvasac rastopiti u malo vode (od ovih 400 ml) i šećera i ostaviti par minuta (ne mora se dići). Suhe sastojke pomiješati u većoj zdjeli i u njih dodati sve mokre sastojke i kvasac. Sve izmiješati kuhačom da se tijesto lijepo poveže. Ostaviti na toplom da tijesto udvostruči veličinu (ako nemate vremena možete ga staviti u lagano zagrijanu pećnicu (max 45 °C) da ubrzate postupak dizanja). Nakon što su se digle, premjestite tijesto na pobrašnjenu podlogu i premijesite ga (ne smije biti ni premekano ni pretvrdo). Tijesto možete razvaljati, pa čašom raditi oblik krafne, a možete odlomiti komad tijesta i rukama oblikovati kuglice (u tom slučaju ruke pobrašnite s malo brašna da se tijesto ne lijepi za ruke). Krafne ostavite na toplom (može opet u lagano zagrijanoj pećnici) 10-15 minuta da se malo dignu. Za to vrijeme ugrijte ulje. Ne smije biti prevruće da krafne izvana ne zagore, a unutra ostanu sirove (možete provjeriti tako da vrh drvene kuhače uronite u ulje. Ako ulje oko kuhače počne cvrčati znači da je temperatura ulja spremna za pečenje. Probajte prvo s jednom krafnom dok ne regulirate idealnu temperaturu za pečenje. Ako vidite da krafna prebrzo tamni, malo smanjite temperaturu). U ulje stavite prvo gornju polovicu krafne i poklopite s poklopcem. Kada krafna dobije željenu boju, otklopite i polagano okrenite krafnu na drugu stranu i pecite još par minuta. Krafne izvadite na papirnati ubrus da se upije višak ulja. Kada se malo ohlade, po želji ih možete napuniti marmeladom ili drugim punjenjem po izboru i posuti šećerom u prahu (krafne možete puniti i prije pečenja – tijesto lagano raširite rukama, stavite žlicu marmelade i zatvorite kuglicu kao kada radite knedle). Recept: Amalija Jurjević Delišimunović Foto: Adrijana Bručić, Bezglutenska radost
