CeliVita

POZIV na predavanje i tribinu “Znanjem do zdravlja osoba s celijakijom”

Je li celijakija izlječiva? Što se dešava kada slučajno pojedem gluten? Kako najlakše odabrati sigurne proizvode?Smijem li imati cheat day?Da li postoji lijek koji može olakšati kontaminaciju?Kako ispravno tumačiti deklaracije?Što je sa lijekovima?Kako pratiti da li dobro provodim bezglutensku prehranu?Da li trebam u potpunosti izbaciti žitarice iz prehrane?Što će biti mom unuku od jednog glutenskog bakinog kolačića?Da li će djete biti pothranjeno ako izbacimo pšenicu iz prehrane?Moram li koristiti kozmetiku bez glutena? Ako želiš saznati odgovore na ova pitanja PRIJAVI SE na program predavanja o ovim izazovima, ali i rješenjima istih, organiziran u okviru našeg CD SKILLS projekta. Ne propusti priliku za ekskluzivno predstavljanje Registra proizvoda bez glutena, rezultata pilot projekta, prvog takvog alata na našim prostorima koji će nakon nadopune biti dostupan svima i omogućiti nam bolju navigaciju kroz život s celijakijom.Na kraju će biti prilike za postavljanje pitanja, te druženje uz bezglutensku zakusku. OPIS Događaj je usmjeren na važnost pridržavanja prehrane bez glutena kod pacijenata s celijakijom te na čimbenike koji utječu na provedbu te striktne i zahtjevne prehrane, a namijenjen je osobama s celijakijom, skrbnicima/roditeljima djece s celijakijom, članovima obitelji te predstavnicima tijela javne vlasti. Događaj je organiziran u okviru CD SKILLS projekta, a podržan od strane Društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (HDPGHP) i Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD). PROGRAM Predavanja i okrugli stolDoc dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med:  O celijakiji i prehrani bez glutena – kako naučiti više?Prof dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr. med: Posljedice nepridržavanja striktne prehrane bez glutena kod osoba s celijakijomNenad Bratković, magistar nutricionizma, univ. magistar fitofarmacije i dijetoterapije: Prehrana osoba s celijakijom – izazovi i primjeri iz prakseIda Čarnohorski, dipl. ing. biologije, CeliVita: Registar proizvoda bez glutena – aplikacija kao pomoć u pridržavanju stroge prehrane bez glutenaOkrugli stol: Koji sve čimbenici utječu na provedbu striktne prehrane bez glutena i kako njima upravljati?Druženje uz bezglutensku zakusku i interaktivna edukativna izlaganja studenata PBF-a VRIJEME 16.05.2022. 15:30-18:30h **Registracija na lokaciji počinje u 15:00 MJESTO ZICER, Zagrebački velesajam, Paviljon 12, Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb + streaming putem Youtube kanala i Facebook stranice udruge. *****Zbog pandemije koja je još uvijek oko nas, broj mjesta je ograničen kako bi mogli osigurati relativno dovoljno distancu.  PRIJAVI SE ** Prijaviti možeš i ostale članove obitelji, odnosno sve one za koje smatraš da je važno da znaju važnost pridržavanja bezglutenske prehrane oboljelih od celijakije. DOBRO DOŠLI!!

SVIBANJ – MJESEC SVJESNOSTI O CELIJAKIJI

S velikom radošću najavljujemo povratak susretima uživo i to upravo povodom obilježavanja mjeseca svjesnosti o celijakiji koji se obilježava u svibnju, dok je sam Međunarodni dan celijakije 16. svibnja. Ove godine naglasak stavljamo na važnost pridržavanja prehrane bez glutena kod pacijenata s celijakijom te na čimbenike koji utječu na provedbu te striktne i zahtjevne prehrane. Raspored aktivnosti: Schär Food Truck u Zagrebu Vrijeme: 7.5.2022. 11-16h Mjesto: Rougemarin Park, Ul. Frana Folnegovića 10, Zagreb Opis: Udruga sudjeluje u edukaciji kuhara i konobara restorana Rougemarin, kontroli namirnica te kao savjetodavna podrška oboljelima na licu mjesta. Prijave i sve druge informacije pronađite na Schär Facebook stranici. Kuharska radionica s Adrijanom za djecu 5-11 godina i mlađe Vrijeme: 10.5.2022. Mjesto: GlutenBio, Ulica Crvenog križa 33, Zagreb Opis: Radionica kuhanja s Adrijanom. Radit će se zdrava pizza s podlogom od tikvica i sira i klasična pizza, te muffini od mrkve s kremom od sira. Na samoj radionici sudjeluju djeca od 5-11 godina bez roditelja (samo u iznimnim slučajevima može biti prisutan jedan roditelj), dok djeca mlađa od 5 godina dolaze kasnije na degustaciju i druženje u pratnji jednog roditelja. Prijave: samo za članove CeliVite Simpozij “Zdravi stilovi života” u Požegi Vrijeme: 14.05.2022 Mjesto: Veleučilište, Požega Opis: gostujuće predavanje na temu “Uloga udruge CeliVita u životu oboljelih” u suradnji s Klinikom za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva). Više detalja OVDJE. Predavanje i tribina “Znanjem do zdravlja osoba s celijakijom” Vrijeme: 16.05.2022. Mjesto: ZICER (Zagrebački inovacijski centar), Pav. 12, Avenija Dubrovnik 15, 10000, Zagreb + streaming putem Youtube kanala i Facebook-a udruge Opis: događaj je usmjeren na važnost pridržavanja prehrane bez glutena kod pacijenata s celijakijom te na čimbenike koji utječu na provedbu te striktne i zahtjevne prehrane, a namijenjen je osobama s celijakijom, skrbnicima/roditeljima djece s celijakijom, članovima obitelji te predstavnicima tijela javne vlasti. Događaj je organiziran u okviru CD SKILLS projekta, a podržan od strane Društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (HDPGHP) i Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD). Prijave:  na linku PRIJAVE. Program: Predavanja i okrugli stolDoc dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med:  O celijakiji i prehrani bez glutena – kako naučiti više?Prof dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr. med: Posljedice nepridržavanja striktne prehrane bez glutena kod osoba s celijakijomNenad Bratković, magistar nutricionizma, univ. magistar fitofarmacije i dijetoterapije: Prehrana osoba s celijakijom – izazovi i primjeri iz prakseIda Čarnohorski, dipl. ing. biologije, CeliVita: Registar proizvoda bez glutena – aplikacija kao pomoć u pridržavanju stroge prehrane bez glutenaOkrugli stol: Koji sve čimbenici utječu na provedbu striktne prehrane bez glutena i kako njima upravljati?Druženje uz bezglutensku zakusku i interaktivna edukativna izlaganja studenata PBF-a Kuharska radionica s Adrijanom za djecu 12-18 godina Vrijeme: 17.5.2022. Mjesto: GlutenBio, Ulica Crvenog križa 33, Zagreb Opis: Adrijana će ih uputiti u prve korake u izradi kruha i pizze, kako bi se osamostalili u pripremi istih. Djeca sudjeluju bez roditelja. Prijave:  samo za članove CeliVite 8. međunarodni kongres nutricionista Vrijeme: 19.-21.5.2022 Mjesto: Zagreb Opis: zajedno sa partnerima na CD SKILLS projektu, KDB Zagreb, sudjelujemo kao predavači u sekciji “Public health nutrition – Great results!” s predavanjem vezanim uz CD SKILLS projekt gdje ćemo prezentirati slijedeće teme: Predstavljanje E learning alata za edukaciju zdravstvenih profesionalaca i pacijenataPredstavljanje Registra bezglutenskih proizvoda Kuharska radionica s Adrijanom za odrasle članove Vrijeme: 31.5.2022. Mjesto: GlutenBio, Ulica Crvenog križa 33, Zagreb Opis: Kuharska radionica za početnike u radu s bezglutenskim brašnom gdje će se pokazati i savladati osnovne tajne rada s bezglutenskim brašnom te je radionica namijenjena novodijagnosticiranim članovima. Prijave: samo za članove CeliVite “Tribine o zdravlju” u Zaprešiću Vrijeme: 6.6.2022. 18h Mjesto: Gradska knjižnica Ante Kovačića, Trg žrtava fašizma 6, Zaprešić Opis: gostujuće  predavanja u okviru ciklusa predavanja  “Tribine o zdravlju” na temu “Što je prehrana bez glutena i kada je potrebna?”

CD SKILLS – konferencija “ABeCeDa kuhinje bez glutena”

ŠTO? U sklopu CD SKILLS projekta sa partnerima iz Slovenije, Srbije i Rumunjske organiziramo BESPLATNU virtualnu konferenciju “ABeCeDa kuhinje bez glutena” ZA KOGA? Konferencija je namijenjena ugostiteljima te kuhinjskom osoblju bolnica, vrtića, škola i ostalih institucija. Jednom riječju: svima koji sudjeluju u nabavi, pripremi i posluživanju hrane, kao i učenicima, budućim ugostiteljima te njihovim nastavnicima. ZAŠTO? Danas je u Hrvatskoj i svijetu sve više osoba na zdravstveno uvjetovanoj bezglutenskoj prehrani. Osim tih osoba, potrošači hrane bez glutena su cijele obitelji i prijatelji koji biraju destinacije i restorane prema sigurnosti usluge koju isti pružaju. Budite među onima koji će reći: „U našoj kuhinji je svaki obrok (bez glutena) važan!“ Prema našim saznanjima, dostupnost informacija i razina poznavanja specifičnosti pripreme obroka bez glutena  je niska, a vjerujemo da će ovakav edukativni događaj sa dodatnim materijalima to ipak promijeniti te vas motivirati da krenete u aktivne prilagodbe/nadogradnje svojih sustava s ciljem osiguravanja obroka bez glutena. Link na kratki film KADA? 10.3.2022. 10:00 – 12:00 KAKO? Prijava se vrši na linku: https://glutenfree.collectivibe.com/. Konferencija se NE NAPLAĆUJE! Molimo vas da se registrirate ODMAH, a prvi puta na platformu prijavite prije samog događanja. Čeka vas uzbudljiv i zanimljiv virtualni svijet! Napominjemo da je registracija na engleskom jeziku (unos imena, prezimena, mail adrese i lozinke), iako je sama konferencija na lokalnim jezicima 4 partnera (pa tako i na hrvatskom). Ako trebate pomoć oko registracije ili ako imate bilo kakvo dodatno pitanje, na raspolaganju smo putem maila zivotscelijakijom@gmail.com. Osim predavanja, pozvani ste obići naše štandove i saznati više o našem radu te posjetiti knjižnicu s materijalima konferencije “ABeCeDa kuhinje bez glutena”. Pozivamo vas da ostanete do kraja predavanja, kada smo vam pripremili iznenađenja i nagrade! Svi polaznici koji su nas pratili cijelo vrijeme predavanja dobit će „Potvrdu o sudjelovanju“!

Ukratko o celijakiji

Celijakija je doživotna autoimuna bolest koja se javlja kod osoba s genetskom sklonošću (prisutnost haplotipova HLA DQ2 ili DQ8). Uzrokuje ju konzumacija glutena i njemu srodnih bjelančevina koje se nalaze u pšenici, raži, ječmu te katkad u zobi. 1 od 100 osoba boluje od celijakije, međutim u mnogih oboljelih ostaje neprepoznata. Češća je u žena. Može se očitovati raznolikim simptomima, a oboljela osoba može biti i potpuno bez simptoma. Jedini lijek je stroga i doživotna bezglutenska dijeta. Neprepoznata i/ili neliječena celijakija povećava rizik od komplikacija probavnog i drugih sustava u tijelu koji se mogu mainfestirati u obliku anemije, osteoporoze, poremećaja rada gušteraće, smanjenja plodnosti, glutenske ataksije, epilepsije, upale srčanog mišića ili psihijatrijskih poremećaja. Dermatitis herpetiformis je kožna manifestacija celijakije

Celijakija

Što je celijakija i kako se liječi? Celijakija je imunološki posredovana sistemska bolest izazvana glutenom, koja se javlja u osoba koje imaju nasljednu sklonost. Može se očitovati raznolikim simptomima, a osnovne značajke su oštećenje sluznice tankog crijeva, nasljedna sklonost (prisutnost određenih gena glavnog sustava tkivne snošljivosti – HLA DQ2 ili DQ8) te prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju. Kako nastaje celijakija? Celijakija nastaje kao posljedica međudjelovanja okolišnih čimbenika i genetske (nasljedne) predispozicije, no, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene sve pojedinosti nastanka ove bolesti. Neophodan čimbenik za nastanak oštećenja sluznice tankog crijeva u bolesnika s celijakijom je gluten, dio bjelančevine (proteina) koja se nalazi u pšeničnom, raženom i ječmenom brašnu. Uzimanje glutena hranom u oboljelih dovodi do upalnih promjena u tankom crijevu koje označavaju tipične mikroskopske promjene (povećani broj intraepitelijalnih limfocita (IEL), hiperplazija (produljenje) kripti i atrofija (smanjenje) resica), što sve zajedno dovodi do poremećene apsorpcije hranjivih tvari u crijevu. Osim toga, u krvi bolesnika nalaze se protutijela tipična za celijakiju: protutijela na tkivnu transglutaminazu tip-2 (anti-TG2), endomizijska protutijela (EMA) i protutijela na deamidirani peptid glijadina (DGP). Na temelju opisanih promjena koje se procjenjuju u uzorcima sluznice (bioptatima) dvanaesnika, uz pozitivan nalaz protutijela u krvi, postavlja se dijagnoza celijakije. Zašto samo neke osobe nakon što im se u prehranu uvede gluten razviju celijakiju i što baš njih čini osjetljivima na gluten? Dosadašnja istraživanja pokazala su da, osim glutena, značajnu ulogu igraju i nasljedni čimbenici. Drugim riječima, da bi se razvila bolest mora postojati i određena genska predispozicija. U jednojajčanih blizanaca celijakija se javlja u oko 80% kod oba blizanca, a u dvojajčanih u oko 30%. Osim toga, celijakiju ima i 10-15% bolesnikovih srodnika u prvom koljenu, iako ih je uglavnom gotovo polovica bez simptoma bolesti, dok je rizik u drugom koljenu 1:39 što sve upućuje na jaki genetski utjecaj. Stoga, kada netko u obitelji ima postavljenu dijagnozu celijakije potrebno je i ostalim članovima učiniti pretrage (ukupni imunoglobulin A i endomizijska protutijela, odnosno protutijela na tkivnu transglutaminazu) kako bi se otkrilo boluju li i oni možda od tihog oblika bolesti.Poznato je da praktički svi bolesnici s celijakijom imaju HLA DQ2 ili DQ8 genotip (ili barem dio DQ2, odnosno DQ8). Iste ove gene ima i oko 30-40% osoba u općoj populaciji, iako većina tih osoba nikada u životu ne razvije celijakiju – za njih kažemo da imaju pozitivnu gensku predispoziciju (sklonost). Osim HLA gena, razvoju bolesti doprinose i neki geni izvan HLA sustava koji se, međutim, ne određuju rutinski. Učestalost celijakije Posljednjih nekoliko desetljeća, pogled na celijakiju se mijenjao od toga da je celijakija smatrana rijetkom bolesti dječje dobi pa sve do spoznaje da je puno češća negoli se to ranije predmnijevalo i da predstavlja svjetski javnozdravstveni problem. Danas je poznato, na temelju studija probira provedenih u različitim krajevima svijeta, da od celijakije boluje oko 1:100 osoba ili 1% stanovništva, iako većina bolesnika i dalje ostaje klinički neprepoznata. Klinička slika (simptomi) Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, može zahvatiti bilo koji organ i može se očitovati različitim simptomima. Štoviše, bolest može postojati čak i ako osoba nema nikakvih simptoma. Najčešći simptomi kojima se ova bolest može očitovati su: kronični proljev, nenapredovanje ili slabo napredovanje na tjelesnoj masi u djece, niži rast, anemija (slabokrvnost), povraćanje, bolovi u trbuhu ili napuhnuti trbuh, kronična opstipacija (zatvor), kronični umor, ponavljajući aftozni stomatitis (afte u usnoj šupljini), herpetiformni dermatitis (kronična bolest kože obilježene ponavljanim upalnim promjenama s izbijanjem mjehurića i njihovim pucanjem), itd. Bolesti povezane s celijakijom Poznato je i da su neke bolesti češće povezane s celijakijom, kao na primjer: tip 1 šećerne bolesti (ovisna o insulinu), autoimuna bolest štitnjače te neke druge autoimune bolesti, nedostatak imunoglobulina A, Sjögrenov sindrom, neki neurološki poremećaji, jetrene bolesti, Downov sindrom i Turnerov sindrom pa se u ovim skupinama bolesnika savjetuje tražiti celijakiju. Ostali oblici bolesti Kao što je već spomenuto, neke osobe mogu imati sluznicu tankog crijeva oštećenu tipično, ali ne moraju imati niti jedan simptom. Tada govorimo o tihoj celijakiji. To je najčešće slučaj u bliskih srodnika bolesnika s celijakijom, u određenog broja bolesnika nakon opterećenja glutenom te u adolescenata koji su prekinuli bezglutensku dijetu i konzumiraju gluten. Drugim riječima, ako po prekidu bezglutenske prehrane i nema kliničkih simptoma ne znači da sluznica tankog crijeva nije oštećena. Općenito gledano, udio bolesnika koji imaju simptome bolesti, u ukupnom broju bolesnika s celijakijom procjenjuje se na najviše 30-40% i stoga se smatra da je celijakija u većini slučajeva asimptomatska bolest. O latentnoj celijakiji govorimo kod osobe s genetskom predispozicijom (HLA DQ2 ili DQ8 pozitivan heterodimer) koja ima uredan nalaz biopsije sluznice tankog crijeva na prehrani s glutenom, ali je nekada ranije u životu imala gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva. To drugim riječima znači da navedena osoba može bilo kada u životu razviti ponovno oštećenje sluznice. Potencijalna celijakija pak označava prisutnost protutijela tipičnih za celijakiju i pozitivnog nalaza HLA DQ2 ili DQ8 heterodimera, ali bez histoloških (mikroskopskih) promjena na biopsiji dvanaesnika. Ove osobe mogu i ne moraju imati simptome bolesti i mogu, ali ne moraju razviti gluten-ovisno oštećenje sluznice tankog crijeva kasnije u životu. Kada posumnjati na celijakiju? Važno je poznavati sve simptome celijakije, na vrijeme postaviti sumnju na bolest i pravovremeno je dijagnosticirati, budući da neliječena celijakija može imati brojne komplikacije i negativne posljedice na zdravlje. Nasuprot tomu, uz liječenje strogom bezglutenskom dijetom dolazi do oporavka, a negativne posljedice se umanje. Komplikacije celijakije Moguće komplikacije neliječene bolesti su: poremećaji reproduktivne funkcije (nemogućnost zanošenja, česti spontani pobačaji, poremećaji menstrualnog ciklusa), poremećaji metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju – osteopenija, osteoporoza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija), kao i neke maligne bolesti (u prvom redu non-Hodgkinov limfom tankog crijeva). Koga bi trebalo testirati na celijakiju? U današnje vrijeme, od kada su u širokoj uporabi serološki testovi koji imaju visoku specifičnost i osjetljivost, omogućeno je provođenje testiranja (probira) na celijakiju u određenim skupinama bolesnika. Prema najnovijim preporukama za dijagnozu celijakije koje je objavilo Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), testiranje na celijakiju treba uvijek provesti u sljedećim skupinama djece i adolescenata: u onih […]

Dijagnostika

U dijagnostici celijakije pet je važnih elemenata koji omogućavaju adekvatno provođenje dijagnostičkog postupka: klinička sumnja na celijakiju, serološki testovi (testovi iz krvi), patohistološka analiza sluznice tankog crijeva, određivanje genske predispozicije HLA DQ heterodimera i pozitivan klinički odgovor na bezglutensku prehranu.

Liječenje celijakije

JEDINO UČINKOVITO LIJEČENJE CELIJAKIJE JE STROGA I DOŽIVOTNA BEZGLUTENSKA PREHRANA! Najvažniji korak u povijesti celijakije dogodio se kada je 40tih godina prošlog stoljeća nizozemski liječnik W.K. Dicke pokazao da malapsorpciju u celijakiji izaziva određen tip brašna, posebice pšenično i raženo. Nakon toga je uvođenjem bezglutenske prehrane celijakija od po život opasne bolesti postala izlječiva bolest.I danas se liječenje celijakije provodi strogom doživotnom bezglutenskom prehranom. To znači da je iz prehrane potrebno izostaviti pšenicu, raž i ječam i sve proizvode koje ih sadrže. Zob, ukoliko je čista i nije kontaminirana drugim žitaricama (čak ni s malim količinama pšenice, raži ili ječma) sigurna je u više od 95% bolesnika. Postoji međutim, mali dio bolesnika koji razvijaju imunološku reakciju i na zob i zbog toga mogu imati i oštećenje sluznice iako se, osim što uzimaju zob, strogo pridržavaju bezglutenske prehrane. Pridržavanje bezglutenske prehrane u djece dovodi do oporavka sluznice, promovira bolji rast te sprječava dugoročne komplikacije kao što su maligne bolesti i osteoporoza, ali uvelike utječe na kvalitetu života. S druge strane neliječena celijakija, osim komplikacija koje nosi, rezultira i lošijom kvalitetom života. Zadatak liječnika je pratiti i savjetovati bolesnike o bezglutenskoj prehrani budući da je postotak oboljelih koji se pridržavaju dijete daleko od idealnog i kreće se od 40-88%. Nakon započinjanja bezglutenske prehrane, ubrzo dolazi do oporavka i nestanka simptoma. Ali, ako se ne liječi, celijakija može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Dok je bolesnik s celijakijom na bezglutenskoj prehrani, prognoza bolesti je odlična. Nepridržavanje bezglutenske prehrane može rezultirati ne samo i dalje prisutnim simptomima nego i razvojem komplikacija koje mogu biti nemaligne i maligne. Naime, poznato je da su neki tumori češće su opisani u vezi s celijakijom. Važno je naglasiti da bezglutenska dijeta ima zaštitni učinak u razvoju malignih bolesti i upravo to je najjači argument za doživotno izostavljanje glutena iz prehrane bolesnika s celijakijom.Većina komplikacija (i malignih i nemalignih) sprječava se ranim otkrivanjem bolesti i doživotnim pridržavanjem bezglutenske prehrane. Osim toga, bolesnik se treba redovito pratiti u gastroenterološkoj ambulanti i savjetuje se odrediti prva kontrolna antitijela (endomizijska ili antitijela na tkivnu transglutaminazu) 6 mjeseci nakon započinjanja liječenja i dalje jednom godišnje kako bi se pratilo pridržavanje bezglutenske prehrane. Normalizacija protutijela ovisi o prvotnoj koncentraciji, ali općenito bi se morala postići unutar 12 mjeseci od započinjanja bezglutenske prehrane. Jer ako se na vrijeme započne liječenje i ako se ono dosljedno provodi, prognoza celijakije je odlična. Zaključno, potrebno je povećavati svjesnost o celijakiji kao o općem zdravstvenom problemu i pojačati aktivno traženje oboljelih. Skraćivanjem vremena od pojave simptoma do postavljanja dijagnoze moguće je smanjiti nepotreban teret bolesti, a boljom edukacijom bolesnika i aktivnim praćenjem te većom dostupnošću bezglutenskih proizvoda, poboljšat će se liječenje i povećati kvaliteta života bolesnika. Autori: Dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med., Mr.sc. Oleg Jadrešin, dr.med. – Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb